Milijuni obitelji u većini zemalja uključujući i Hrvatsku su zadužene. Doista su rijetke osobe koje uspijevaju živjeti tako da si ne natovare na leđa velik, ponekad nepodnošljiv teret duga. Kako se netko zadužuje? Jednostavno! To je način života. Država, firme, obitelji i pojedinci, svi prihvaćaju dug kao nešto normalno. U dug se često upada zbog ponosa. Dug dovodi do napetosti. Napetost vodi do daljnjih poteškoća. Kako dakle živjeti u svijetu koji se sav vrti oko duga a u isto vrijeme ne zaduživati se?
što su i kolika su prihvatljiva zaduženja?
Postoje mnoge formule da se odredi prihvatljiv omjer duga i prihoda. Ali one toliko variraju da mnoge imaju vrlo malo smisla. Neki ekonomisti smatraju da obitelj može lako odvojiti 30 posto ukupnog prihoda za plaćanje krova nad glavom. Međutim, ova formula ne bi bila poželjna kod vrlo siromašnih. Prema tome, općenite formule često su previše neodređene. Čitavom problemu kontroliranja duga bolje je prići sa osobne osnove.
Neki dugovi mogu biti prihvatljivi, ali to zahtijeva mudrost i pažljivo postupanje. Naprimjer, većina obitelji ne može kupiti kuću ili stan bez zaduživanja. Nerealno je zamišljati da bi obitelj mogla živjeti u unajmljenom stanu dok ne uštedi dovoljno novca da kupi kuću za gotovinu. To se vjerojatno nikad ne događa. Umjesto toga, bolje da obitelj umjesto plaćanja najamnine (stanarine) radije isplaćuje zajam. Iako je za ostvarenje tog plana potrebno mnogo godina, mnogo je praktičnije i isplativije.
Ne kupuj što ti ne treba i što si ne možeš priuštiti. Ne posuđuj novac za luksuzne stvari. Ne odlazi na putovanje za godišnji odmor ukoliko nisi u mogućnosti prije platiti. Što god kupiš moraš prije ili kasnije platiti. Kreditne kartice su korisne da se izbjegne nošenje gotovine, ali su vrlo skupe kad se koriste kao sredstvo za posuđivanje novca.
Razduživanje
Ako se već gušite u računima i obavezama plaćanja. Kako da se iz toga izvučete? Nikad nije prekasno započeti.
Prvi korak treba biti da se uspostavi kontakt sa jednom bankom koja je na dobrom glasu. Ako moraš posuđivati, tamo ćeš vjerojatno imati najmanje kamate. Ako ti banka odbija posuditi novac, vjerojatno ti čini uslugu. Ne zaboravi da se banka bavi posuđivanjem novca, a posudit će ti ga ako to izgleda razumnim.
Kao drugo, dugove moraš početi otplaćivati na neki organizirani način. Izračunaj koliki prihod očekuješ u naredna 24 mjeseca i to stavi na papir. Budi realan. Uključi svaki najmanji prihod koji očekuješ. Zatim napravi popis svega što treba platiti. Uključi i određeni iznos za izdatke kojih se sada ne možeš sjetiti. Napravi popis dugova po redoslijedu važnosti. Zatim realno raspodijeli predviđeni novac tako da za svaki dug odvojiš barem neku određenu svotu. Postavi krajnji datum za otplaćivanje svakog duga.
U povezanosti sa tim planom, razmisli gdje bi mogao smanjiti troškove. Smanjenje duga uvijek zahtijeva određenu žrtvu. Može li se novac za namirnice smanjiti time da se kupuje po prigodnim, sniženim cijenama? Može li se za pripremanje obroka naći neka jeftinija zamjena? Može li se skratiti godišnji odmor? Može li tvoj standard biti niži? Može li uživanje u nekim luksuznim stvarima biti manje učestalo? Ponekad jednostvno moramo biti nemilosrdni prema sebi. Neki troškovi mogu se prebaciti iz popisa ”potrebnih stvari” u popis ”luksuzne stvari”.
Kad na papiru razradiš svoj plan, razgovaraj o tome sa službenikom svoje banke. On će biti zadivljen kad vidi da želiš poslovnu suradnju. Možda će ti pokazati kako da poboljšaš svoj plan. Možda će čak predložiti zajam za konsolidaciju dugova. Ako to bude slučaj, provjeri kakva je kamatna stopa i kroz koje vrijeme treba otplatiti takav stopljeni dug. To će obično značiti manje rate tokom dužeg vremenskog razdoblja. Ali nemoj doći u iskušenje da ovo stapanje duga iskoristiš za dodatno posuđivanje novca.
Toliko za sada, sretno s dugovima … ps ja da mogu zadužio bih se za ovo : http://www.dpreview.com/news/0910/09102001canon1d4.asp 
http://www.rinkworks.com/stupid/
Na navedenoj stranici postoje evidentirani razno razni komicni zapisi poziva korisnickim službama vezanim za računala.
Dobro sam se nasmijao citajuci, nadam se da ce te i Vi
ps. ( engleski jezik )
Evo nakon dugo vremena odlučio sam ponovo početi malo slikati.
Rezultate odluke možete pogledati na ovom
, a ako Vam se neka slika svidi, možete ostaviti i koji komentar.
Zbog toga što jako volim kvalitetnu fotografiju kupio sam i novi Digitalac.
Radi se o Canon EOS 5D Digitalcu s 12.8 Megapixela s Objektivom Canon L 24 – 105
Naravno ovaj digitalac nudi mnogo, a da bi doćarali kvalitet slika evo jedan
wallpaper , na kojeg možete kliknuti “Save As”
Slušalice uzrokuju nagluhost
Istraživanje koje je proveo australski Nacionalni laboratorij za akustička istraživanja otkrilo je da čak i normalno korištenje slušalica kućnog stereouređaja može prouzročiti skriveno oštećenje sluha, izvještava The Courier-Mail iz Brisbanea. Istraživač dr. Eric LePage rekao je da mladi ljudi nisu skloni ozbiljno shvatiti takva upozorenja. ”Oni često znaju godinama slušati veoma glasne zvukove ili muziku, a misle da to nema nikakvog štetnog djelovanja“, rekao je LePage. Jedna je anketa pokazala da upozorenja ”imaju slab učinak sve dok ljudi zaista ne postanu nagluhi“, navodi se u novinama. Ovo novo istraživanje potvrđuje studije provedene u Njemačkoj koje pokazuju da otprilike jedna četvrtina tamošnjih regruta u dobi od 16 do 24 godine već ima oštećenje sluha zbog glasnog slušanja muzike, kao i to da je ”skoro 10 posto učenika u dobi od 16 do 18 godina zadobilo takvo oštećenje sluha da im je teško razumjeti neki normalan razgovor“. Awake 1999.
Isus je kao prijatelj bio izuzetan. Zašto to možemo reći?
Nije odbacio svoje prijatelje samo zato što su učinili neke greške, pa čak ni kad su ih ponavljali. Njegovi učenici nisu uvijek postupali onako kako bi on to želio. No on je pokazao da im je pravi prijatelj tako što je prvenstveno gledao na njihove dobre strane i nije im pripisivao krive poticaje (Marko 9:33-35; Luka 22:24-27).
Nije im nametao svoje mišljenje, nego ih je poticao da slobodno kažu što misle (Matej 16:13-15).
Što je najvažnije, Isus je volio svoje prijatelje (Ivan 13:1). Koliko ih je volio? Sam je rekao: “Nitko nema veću ljubav od ove: da tko život svoj položi za prijatelje svoje” (Ivan 15:13). Može li tko dati svojim prijateljima nešto vrednije od svog života?
Stoga se upitajmo: Nastojite li sačuvati prijateljstvo čak i kad vas vaš prijatelj naljuti ili povrijedi?
Što najviše boli roditelja?
Shvatio sam to večeras na vlastitom primjeru. Moj sin je pao s bicikla i rasikao bradu. Na hitnom odijelu sam doživio šok kada sam prvog doktora kojeg sam ugledao upitao da pogleda dijete, na što je dežurni dr. odgovorio da je njegovo radno vrijeme isteklo. Nevjerovatno ali istinito ovom dr. Liječnički kodeks ništa nije značio. Nakon što je dežurni tim pregledao mog sina morali smo na URL KBC Split na pregled jer su u Sinju posumnjali na prijelom čeljusti. Hvala Bogu sve je bilo bez prijeloma, te smo ja i supruga doslovno odahnuli nakon te konstantacije, a malena anestezija i 7 šavova zakrpali su bradu koja je stvarno loše izgledala.
Moram sebe pohvaliti jer sam izdržao šivanje uživo, a supruga koja je medicinska sestra nije mogla izdržati “vlastito dijete”, a mnogo drugih je gorih slučajeva vidjela.
Nervoza koja me obuhvatila jer se ovo dogodilo mom Brunu i to 4 dana prije odlaska na put mi stvarno nije trebala. Mir koji mi je trebao u tom trenutku nisam imao. I mi roditelji moramo shvatiti da smirenost u tim situacijama je ključni faktor za uspjeh. Malac sada mirno spava te se nadam mirnoj noči bez bolova.
U “vremenima krize” u kojima trenutno živimo pitamo se kada će Bog uzeti stvari u svoje ruke ? Mnogi se pitaju imali ga uopče i ima li nade za čovjećanstvo ?, Biblija savjetuje
”Podignite gore oči svoje i vidite“
Stvaralačka moć — ’Stvoritelj neba i zemlje‘
JESI li ikada stajao blizu vatre u hladnoj noći? Možda si držao ruke dovoljno daleko od plamena da si mogao osjetiti toplinu koja je isijavala. Ako si se previše nagnuo prema njoj, vrućina je postala nesnosna. Ako si se previše udaljio, okružio te svježi noćni zrak i bilo ti je zima.
Postoji ”vatra“ koja grije naše tijelo preko dana. Ta ”vatra“ gori oko 150 milijuna kilometara daleko od nas! Sunce doista ima veliku energiju kad njegovu toplinu možeš osjetiti na tolikoj udaljenosti! Pa ipak, Zemlja se okreće oko te goleme termonuklearne peći na savršenoj udaljenosti. Da je preblizu, voda bi sa Zemlje isparila; da je predaleko, pretvorila bi se u led. Bilo koja od tih krajnosti naš bi planet učinila beživotnim. Osim što je prijeko potrebno za život na Zemlji, Sunce ne zagađuje, a da ne govorimo o tome koliko je divno (Propovjednik 11:7).
Usprkos tome, većina ljudi Sunce uzima kao nešto samo po sebi razumljivo, premda o njemu ovise njihovi životi. Oni stoga previđaju ono što možemo naučiti od Sunca. Biblija za Boga kaže: ’Ti si postavio sunce‘ (Psalam 74:16). Da, Sunce donosi čast Jahvi Bogu, ’Stvoritelju neba i zemlje‘ (Psalam 19:1; 146:6). Ono je samo jedno od bezbroj nebeskih tijela koja nam svjedoče o Božanskoj neizmjernoj stvaralačkoj moći. Razmotrimo detaljnije neke od njih te potom obratimo pažnju na Zemlju i život koji buja na njoj.
Kao što vjerojatno znaš, Sunce je zvijezda. Ono nam izgleda veće od zvijezda koje vidimo noću jer je, za razliku od njih, prilično blizu. Koliku energiju ima? Temperatura u jezgri Sunca iznosi oko 15 000 000 Celzijevih stupnjeva. Kad bi mogao uzeti dio Sunčeve jezgre veličine vrška igle i staviti ga na Zemlju, bilo bi opasno stajati u krugu od 140 kilometara od tog sićušnog izvora topline! Količina energije koju Sunce oslobađa svake sekunde jednaka je eksploziji stotina milijuna nuklearnih bombi.
Sunce je toliko veliko da bi u njega moglo stati 1 300 000 planeta veličine Zemlje. Je li Sunce neobično velika zvijezda? Nije, naime astronomi ga nazivaju žutim patuljkom. Apostol Pavao je napisao da se ’zvijezda od zvijezde razlikuje po slavi‘ (1. Korinćanima 15:41). Ni on sam nije znao koliko su istinite te nadahnute riječi. Postoji zvijezda koja je toliko velika da bi, kad bi se nalazila na mjestu Sunca, Zemlja bila u njoj. A kad bi jedna druga divovska zvijezda stajala na tom mjestu, zauzimala bi prostor sve do Saturna — iako je taj planet toliko udaljen od Zemlje da je svemirskom brodu, premda je putovao preko 40 puta brže od metka ispaljenog iz najsuvremenijeg pištolja, trebalo četiri godine da dođe do njega!
Veličina zvijezda nije toliko zadivljujuća koliko njihov broj. Biblija zapravo ukazuje na to da je zvijezde praktički nemoguće izbrojiti, jednako kao što je teško izbrojiti ”pijesak morski“ (Jeremija 33:22). Ta izjava pokazuje da ima mnogo više zvijezda nego što ih se može vidjeti golim okom. Osim toga, da je neki biblijski pisac, naprimjer Jeremija, gledao noćno nebo i pokušao izbrojiti zvijezde koje vidi, došao bi do samo nekih tri tisuće jer to je sve što čovjek može vidjeti prostim okom u vedroj noći. Taj bi se broj dalo usporediti s brojem zrna u samo šaci pijeska. No zvijezda zapravo ima daleko više; ima ih kao morskog pijeska. Tko to može izbrojiti?
Izaija 40:26 odgovara: ”Podignite gore oči svoje i vidite; tko je to stvorio? tko izvodi vojsku svega toga na broj i zove svako po imenu.“ Psalam 147:4 kaže: ”Izbraja mnoštvo zvijezda.“ O kojem se ’mnoštvu zvijezda‘ radi? To nije jednostavno pitanje. Astronomi procjenjuju da samo u našoj galaktici Mliječni put ima više od 100 milijardi zvijezda. No ona je samo jedna od niza galaktika, od kojih mnoge imaju još više zvijezda. Koliko galaktika postoji? Neki su astronomi procijenili da ih ima 50 milijardi. Drugi su izračunali da ih možda ima čak 125 milijardi. Dakle, čovjek ne zna ni koliko galaktika postoji, a kamoli točan broj milijardi zvijezda u svakoj od njih. Međutim, Jahve Bog zna taj broj. Štoviše, on svakoj zvijezdi daje ime!
Kad razmišljamo o veličini galaktika, naše strahopoštovanje još više raste. Procijenjeno je da galaktika Mliječni put ima promjer od oko 100 000 svjetlosnih godina. Zamisli zraku svjetlosti koja putuje strahovitom brzinom od 300 000 kilometara u sekundi. Toj bi zraci trebalo 100 000 godina da prijeđe našu galaktiku! A neke su galaktike mnogo veće od naše. Biblija kaže da je Jehova Bog ”razapeo“ prostrano nebo kao da je kakvo platno (Psalam 104:2). On također određuje kretanje tih nebeskih tijela. Od najmanje čestice međuzvjezdane prašine do najveće galaktike, sve se kreće u skladu s fizikalnim zakonima koje je Bog utemeljio i pokrenuo (Job 38:31-33). Iz tog su razloga znanstvenici precizno kretanje nebeskih tijela usporedili sa složenom koreografijom baleta! Razmisli onda o Onome tko je stvorio ta tijela. Zar ne osjećaš strahopoštovanje prema Bogu koji ima takvu golemu stvaralačku moć?
Korištena literatura “Približite se Bogu”, Biblija
Filed under: Biblija
Kratko prije svoje smrti Isus Krist upozorio je svoje učenike: ” Što vama kažem, svima kažem: Bdijte!” (Marko 13:37).
Dok je sjedio na Maslinskoj gori, učenici su mu pristupili nasamo i rekli mu: “Kaži nam kada će to biti i što će biti znak tvoje prisutnosti i svršetka ovoga poretka?”
Isus im je odgovorio: “Pazite da vas tko ne zavede! Jer mnogi će doći u ime moje i govoriti: ‘Ja sam Krist!’ I mnoge će zavesti. Čut ćete metež ratni i vijesti o ratovima. Pazite da se ne uplašite! Jer to se mora dogoditi, ali tada još nije kraj.
Jer narod će ustati na narod i kraljevstvo na kraljevstvo i bit će gladi i potresa po raznim mjestima. Sve je to početak bolnih nevolja…I ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po svemu svijetu za svjedočanstvo svim narodima, i tada će doći kraj.
02.08.2009. u KSC “Skenderija” u Sarajevo održati će se javno Biblijsko predavanje s temom “Kako možete preživjeti kraj svijeta?”
Srdačno Vas pozivam na to predavanje, ulaz je besplatan. Program traje od 9:20 do 16:00, uključena pauza za ručak.
Taj izvanredni organ zadivljuje znanstvenike već stoljećima. Njega se, zajedno s preostalim dijelom nervnog sustava, često uspoređuje s računalima stvorenim od strane čovjeka. Računala su, naravno, izradili ljudi i oni rade onako kako su unaprijed korak po korak isprogramirali ljudski programeri. Međutim, mnogi ljudi smatraju da nikakav razum nije odgovoran za ”ožičavanje“ i ”programiranje“ ljudskog mozga. Iako su veoma brzi u tome, kompjutori obrađuju informacije samo jednu po jednu, ili u slučaju višeprocesorskih sustava i do 16 operacija odjednom, dok ljudski nervni sustav obrađuje istovremeno na milijune informacija. Na primjer, za vrijeme šetnje u proljeće možeš uživati u divnom krajoliku, slušati cvrkut ptica i udisati miris cvijeća. Svi ti ugodni osjeti prenose se istovremeno u tvoj mozak. U isto vrijeme informacije struje iz osjetilnih receptora u tvojim udovima i iz trenutka u trenutak obavještavaju tvoj mozak o položaju svake noge i stanju svakog mišića. Tvoje oči zapažaju prepreke na putu. Tvoj se mozak na temelju svih tih informacija brine da svaki korak bude skladan.U međuvremenu, niže regije u tvom mozgu upravljaju otkucajima srca, disanjem i drugim vitalnim funkcijama. No, tvoj mozak čini i više. Ti dok hodaš možeš pjevati, razgovarati, uspoređivati sadašnji izgled krajolika s prijašnjim, ili pak praviti planove za budućnost, bez ikakvih usporavanja. ”Mozak predstavlja više od kompjutora“, zaključuje se u knjizi The Body Book. ”Ni jedno računalor ne može zaključiti da mu je dosadno ili da pogrešno koristi svoj talent, te da bi trebao započeti s novim načinom života. Računalo ne može drastično izmijeniti svoj program; prije nego što krene u novom pravcu, netko s mozgom mora ga reprogramirati. Računalo se ne može opustiti, sanjariti otvorenih očiju ili smijati se. On ne može postati nadahnut ili kreativan. On ne može znati što je svijest ili uočiti smisao. Ne može se zaljubiti u nekoga !“.
Broj različitih veza između neurona (nervnih stanica) u ljudskom mozgu je astronomski. Neuroni su međusobno povezani nebrojenim vezama; jedan neuron može biti povezan s preko stotinu tisuća drugih. ”Broj mogućih veza u našem mozgu sasvim je beskonačan“, kaže Anthony Smith u svojoj knjizi The Mind (Um). Veći je od ”ukupnog broja atomskih čestica koje sačinjavaju poznati svemir“, kaže neuroznanstvenik Thompsonu svom izlaganju. Pa ipak da li je nešto tako visoko organizirano i sređeno kao što je ruka, oko i mozak moglo nastati slučajno? Ako se čovjeku pripisuje čast za to što je stvorio razne alate, kompjutore i fotografski film, nekome bi sigurno trebalo pripisati čast što je stvorio mnogostraniju ruku, oko ili mozak ? Da, itekako potiče nas da razmišljamo.PRIJE nego što skočimo u bazen, vjerojatno nožnim prstima probamo kakva je voda. Ako je voda hladna sićušni receptori za hladno u našoj koži brzo reagiraju. Mozak za manje od jedne sekunde registrira temperaturu, a receptori za bol mogu prenijeti informacije još brže. Neki nervni impulsi dostižu brzinu do 360 km na sat — što se može usporediti s pretrčavanjem nogometnog igrališta u jednoj sekundi. Zaista nevjerovatan podatak kada tu malu masu koja sačinjava ljudski mozak usporedimo s proizvodom tog istog uma računalom; ljudski mozak ne zrači, ne pregrijava se i ne kvari se tako često kao računala. Računalo niti ne pomišlja da se upali ukoliko mu mi to ne učinimo, niti može sam otići doktoru kada pokupi Viruse 
. Pa ipak Ljudsko pamćenje još uvijek je tajna. Ono je vjerojatno na neki način povezano s načinom povezivanja neurona. ”Prosječna stanica mozga“, objašnjava Karl Sabbagh u svojoj knjizi The Living Body, ”povezuje se sa oko 60 000 drugih, a neke se stanice zapravo povezuju i sa četvrt milijuna drugih. Ljudski mozak može u vezama među nervnim stanicama sadržavati barem 1000 puta više informacija nego što ih sadrži najveća enciklopedija, koja se recimo sastoji od 20 do 30 velikih svezaka“.
Zaključak, stvoren da bi nam koristio i da bi mu se divili.
VAŽNA studija provedena sa 17 000 bivših studenata Harvarda, opisana u časopisu The New England Journal of Medicine prije četiri godine, pokazala je da tjelesno vježbanje može biti protuudar nasljednoj sklonosti ka preuranjenoj smrti. ”Zdravi ste jer ste aktivni“, zaključio je dr. Ralph S. Paffenbarger, Jr., voditelj studije.
The Journal of the American Medical Association je u lipnju 1989. pisao: ”Tjelesna aktivnost povezuje se sa sprečavanjem i kontrolom brojnih zdravstvenih stanja, kao što su koronarna srčana bolest, hipertenzija (visoki krvni tlak) i mentalni zdravstveni problemi.“ Zatim se dodaje: ”Koronarna srčana bolest 1,9 puta vjerojatnije razvit će se kod tjelesno neaktivne osobe nego kod tjelesno aktivne osobe. Ta povezanost je impresivna.“
Isti medicinski časopis je u studenom 1989. objavio studiju u koju je bilo uključeno 13 344 ispitanika, a koja je nadalje pokazala vrijednost vježbanja. Ta obuhvatna studija pokazala je da se čak i minimalnim vježbanjem — kao što je brzo hodanje od pola sata jednom na dan — postiže značajna zaštita od smrti uslijed brojnih uzroka.
Dr. Norman M. Kaplan, sa Universiteta Texas Southwestern Medical School u Dallasu, koji je stručnjak za hipertenziju, kaže da je promijenio mišljenje o vrijednosti vježbanja u liječenju visokog krvnog tlaka. ”Kad sam vidio dokaze koji su se nakupili u zadnje tri ili četiri godine, počeo sam poticati ljude da vježbaju.“
Dr. Kaplan sada prepisuje aerobic vježbe pacijentima sa visokim krvnim tlakom. ”Ja kažem svojim pacijentima neka povećaju svoj puls“, objašnjava on. ”Kažem ljudima da počnu polako, ne naglo. Počnite s hodanjem i laganim trčanjem, a zatim pojačavajte tempo. Ako se susretnete s bilo kakvim problemima, usporite.“ Da bi to doista bilo korisno za zdravlje, treba redovito vježbati, po mogućnosti tri ili četiri puta tjedno, svaki put po 20 do 30 minuta ili više. Stoga povremeno ostaviti se računala i “trk” u prirodu da postignete zdraviji život.
